
Valdorf društvo – Srbija ove godine učestvuje u međunarodnom projektu koji uključuje kolege i inicijative iz regiona (BiH, Hrvatska, Slovenija). Nosilac projekta je Savez valdorfskih institucija RH (SWI), a sam projekat podržali su Freunde der Erziehungskunst Rudolf Steiners (Berlin, Nemačka), Pedagoška sekcije Geteanuma (Dornah, Švajcarska), Internationale Assoziation Osteuropa, organizacije za Valdorfsku Istočnu Europu (Berlin, Nemačka) i IASWECE, međunarodna valdorfska organizacija za rano i predškolsko vaspitanje (Dornah, Švajcarska).
U okviru projekta održaće se ciklus od tri ,,Prolećna seminara“ iz oblasti valdorfske pedagogije kojima je cilj da pruže mogućnost da se upozna jedan pogled na dete, detinjstvo i vaspitanje.
Seminari su namenjeni vaspitačima, učiteljima, predmetnim nastavnicima, pedagoškim radnicima, kao i roditeljima i onima koje bi tema holističkog pristupa vaspitanju i obrazovanju, kao i samom razvoju deteta, mogla interesovati.
Zbog epidemiološke situacije seminari se održavaju trenutno putem ZOOM platforme.
PRVI PROLEĆNI SEMINAR

Seminar stručnog usavršavanja ,,Dete kao zagonetka: otkrivanje potencijala i izazova“ održan je 9 – 10. aprila 2021. godine. Glavni predavač bio je gospodin Kristof Vihert (Cristof Wiechert).
Rođen 1945. godine, bio je valdorfski student u Hagu (Holandija). Nakon studija pedagogije i geografije, trideset godina bio je nastavnik u valdorfskoj školi u Hagu. Jedan je od suosnivača zvaničnog seminara za valdorf učitelje u Holandiji. Dugogodišnji član odbora Antropozofskog društva u Holandiji. Zajedno sa Ate Kupmans je razvio kurs ,,Umetnost razgovora o deci”. Redovno održava predavanja u zemlji i inostranstvu.
Od septembra 1999. godine bio je u rukovodstvu Pedagoške sekcije na Geteanumu u Dornahu, gde je bio na čelu od oktobra 2001. do decembra 2010. Nastavio je da radi za Slobodni univerzitet u Geteanumu i posvetio se pedagoškim i antropozofskim temama u zemlji i inostranstvu.
Oženjen je i ima petoro dece.
Iako se zbog epidemiološke situacije i mera nismo susreli uživo, sve čuto i doživljeno ostavilo je dubok utisak u duši i podstaklo na razmišljanje. Osetno je da predavanja gospodina Kristofa Viherta imaju temelje u dubokoj ljubavi i razumevanju prema deci. Govorio je o značaju i tehnikama promatranja deteta za celovito obrazovanje i vaspitanje dece. Tema za koju nikad dovoljno reči kojima bismo opisali njenu neophodnost pri susretu i radu sa decom. Predavanja su obogaćena kako primerima iz dugogodišnjeg iskustva, tako i savetima upućenim jednoj vaspitačici i jednoj nastavnici, koje su bile odabrane da ovoga puta, vođene tehnikama promatranja, predstave neko dete.
Pored predavanja imali smo mogućnost i da se susretnemo sa Matijom Malinovićem i botmer gimnastikom (jedan od predmeta u valdorfskim školama) i Markusom Kuclijem i crtanjem formi (crtanje oblika/formi je važan alat u radu sa decom, ima efekat buđenja na decu i vodi ih od življenja u slikama ka sposobnosti kombinovanja misli, procenjivanja situacije i donošenja zaključaka/suda).
O samom botmeru i crtanju formi pisaćemo u nekom od narednih tekstova.
DRUGI PROLEĆNI SEMINAR

Seminar stručnog usavršavanja ,,Vaspitanje dece prema novim izazovima – Šta nam poručuju zahtevna deca?“ održan je 7 – 8. maja 2021. godine.
Glavna predavačica bila je Slavica Bašić, prof. pedagogije i psihologije, doktor pedagoških nauka sa specijalizacijama u tradicionalnim i savremenim pedagoškim koncepcijama, autorka je niza naučnih i stručnih radova, a od 2017. godine univerzitetska profesorka, u trajnom zvanju, iako u penziji i dalje aktivna na polju jačanja pedagoških kompetencija.
Bila je voditeljka i član u realizaciji desetine naučnih projekata, u matičnoj i drugim ustanovama, a među ostalima i voditeljka u projektu obrazovanja valdorfskih učitelja (2002-2010.) „Bildung und Erziehung im Dialog“ (Zentrum fuer Kultur und Paedagogik, Wien i UNI Krems-Donau). Posebno angažovana je bila kao voditeljka i predavač u dopunskom studiju „Valdorfsko pedagoško osposobljavanje“ (Pedagoško učilište Janusz Korczak s pravom javnosti, Učiteljski fakultet Zagreb).
Suosnivač je Instituta za valdorfsku pedagogiju (Zagreb) te pozvani predavač u (aktualnom) neformalnom studiju valdorfske pedagogije „Škola za sutra“.
Suosnivač i predsednica je Eos Centra – centra za doživljajnu i relacijsku pedagogiju, s misijom stvaranja i aformiranja inovativne pedagoške koncepcije koja povezuje „doživljaj“, „odnos“ i „stvaralaštvo“ čoveka kao bića odnosa i kreatora vlastitog razvoja i kulture življenja. U ostvarivanju tog zadatka sarađuje sa srodnim organizacijama.
Odabrala je jednu temu koja bi mogla biti dosta reprezentativna za više aspekata, ne samo na valdorfsku pedagogiju, nego na situaciju vaspitanja i odrastanja u našem vremenu uopšte. Pitanje kojim se bavila na ovom seminaru: može li pedagogija kojoj su temelji postavljeni pre vise od 100 godina odgovoriti na pitanja odgoja i obrazovanja u našem vremenu? – bi trebalo biti ključno pitanje, a u okviru njega: kakvo je to društvo u ovom postmodernom svetu i kako deca danas odrastaju? Ona smatra da može, ne samo zbog toga što ima empirijsku verifikaciju, nego zato što je, zapravo, valdorfska pedagogija aktualnija danas više nego ikada, jer je angažovana pedagogija, koja vidi i pedagogiju i pedagoga kao savremenika koji živi u određenom društvu, koji je budan za probleme i pitanja života u određenom vremenu i koji se angažuje.
Biti angažovan u pedagogiji je za ove naše prostore nešto novo, jer kada bismo napravili mali osvrt uvideli bismo da su se pedagozi malo angažovali u reformama, malo reaguju na kurikulum, nedostaje im strasti da budu advokati dece. U takvoj situaciji valdorfska pedagogija dolazi kao jedan profesionalna korekcija. Čak, prema njenim rečima, kao jedna etička orijentacija. U smislu da je osnovni zadatak pedagoga da zastupa interese deteta, što je misija valdorfske pedagogije od samog početka. Štajner je na prvom predavanju za učitelje, pripremajući ih za otvaranje prve valdorfske škole, istakao da je učitelj zapravo savremenik kome je osnovni zadatak da društvene i kulturne interese propituje sa stanovišta detetovog dobra.
Šta znači propitivati sa stanovišta detetova dobra?
Šta zapravo znači stalno biti budan?
Šta je to – dobro deteta?
Kako pedagoški odgovoriti na razvojne potrebe deteta?
To znači ne služiti interesima društva, ne postavljati ciljeve vaspitanja u skladu sa društvenim očekivanjima, nego raditi na stvaranju uslova da deca razvijaju svoje potencijale. Mi smo advokati dece. Mi decu zastupamo u odnosu na društvo. Na način da sve što radimo, sve što nudimo detetu propitujemo sa stajališta dobrobiti njegovog razvoja.
To znači da pedagog mora ući u dijalog sa savremenim kretanjima i dešavanjima i propitivati kako ta zbivanja utiču na dečiji razvoj. Zato je prva tema seminara bila: odrastanje u postmodernom svetu, potencijali i rizici.
Sa aspekta postmodernog sveta u središte dolazi pojedinac i njegova istina. Njegov pogled na život, njegov subjektivni doživljaj života, subjektivna interpretacija stvarnosti i zapravo individualizacija dolazi u prvi plan. U segmentu pozamašnog relativizma, mogućnosti velikog izbora su veliki potencijali, ali i velika odgovornost. Takav aspekat pojedincu nameće vrlo značajne zadatke, na vaspitanje ima velike posledice i postavlja velike izazove, a jedan od konstrukata koji se javlja kao fenomen, jeste – nesigurni roditelj, nesigurni vaspitač, nesigurni učitelj – nesigurni pedagog. Jedan od rezultata tog relativizma jeste i veliki doživljaj nestanka osećaja sigurnosti, osećaj nepredvidljivosti budućnosti, gubitka orijentacija. Stavlja se naglasak na različitosti. Postmoderna je fascinirana promenom, inovacijom, mešanjem stilova, dozvoljava pojedincu slobodu da vrši izbore. Istovremeno, postmoderna ne može odgovoriti na pitanja šta je dobro, šta je lepo, šta je istinito, to može samo subjektivno doživeti pojedinac.
I tu, prema njenim rečima, dolazi ta unutarnja snaga pojedinca koju treba razviti da bude kompetentna i sposobna za vršiti izbore.
Priliku da poslušate ovu fenomenalnu pedagoškinju imaćete i 18. i 19. juna 2021. na trećem Prolećnom seminaru u okviru međunarodne konferencije ,,Zdravo odrastanje: podsticanje zdravlja dece i mladih kroz inovativne pedagoške pristupe“, zajedno uz Dejvida Brajrlija (David Brierley), izvanrednodnog profesora metodike u obrazovanju, dr. sc. Damira Marinića (Filozofski fakultet u Osijeku, Centar za integralne studije – Spajalica) i Godija Kelera (Godi Keller), valdorfskog učitelja, voditelja međunarodne ,,Škole za roditelje“.